hren
hren

“Uspjeh nije slučajnost. Uspjeh je naporan rad, ustrajanost, učenje i izučavanje, žrtvovanje i najviše od svega ljubav prema onome što radite.”
Nepoznati autor


Ovdje možete vidjeti kako napreduje naš rad, što smo postigli do sada i što nas još čeka.



OSTVARENI REZULTATI

TERENSKA ISTRAŽIVANJA

PRIPREMNE AKTIVNOSTI

  • Studijski posjet Malti – na početku projekta zaposlenici udruge BIOM i JUPP Lastovo posjetili su Maltu gdje su učili o praćenju i kontroli/eradikaciji štakora
  • Testiranje uređaja za praćenje na morskim pticama – uređaji su postavljeni na gregule iz najveće kolonije na Mlati u svrhu njihovog testiranja. Testiranje je pokazalo kako ovi uređaji nisu dobri za označavanje tijekom inkubacije s obzirom da se baterija brzo isprazni bez učestalog punjenja preko ugrađenog solarnog panela. Ipak, podaci su uspješno prikupljeni tijekom izlijeganja mladih kada odrasle ptice tijekom dana odlaze na more. Tri označene gregule na Malti putovale su sve do Gabes zaljeva u Tunisa i na jug Italije.
  • Prikupljeni podaci kretanja gregula tijekom testiranja (Izvor karte: Google Earth)
  • Jedna od označenih gregula s Malte
  • Sustavno kartiranja kolonija i procjena njihove veličine – otoci unutar projektnog područja istraživani su danju i noću kako bi se identificirale sve postojeće kolonije cjevonosnica. Osim toga, snimači zvuka su postavljeni su na udaljenim mjestima i mjestima koja je teško pratiti pješice (npr. litice). Zabilježena su gnijezdilišta gregula na 6 otoka (uključujući 1 prethodno nepoznati otok), s više od 300 gnijezdećih parova zabilježenih tijekom 2020. Gnijezdilišta kaukala zabilježena su na 13 otoka (uključujući 2 prethodna nepoznata otoka) s preko 250 parova tijekom 2020. Uz pomoć snimljenog glasanja otkrivena je prisutnost obe vrste cjevonosnica (kaukala i gregula) na palagruškom arhipelagu, sto je ujedno i prvi nalaz gregule na tom otočju. Praćenje sredozemnog galeba provodi se svake godine iznova jer ova vrsta mijenja mjesto gniježđenja između sezona gniježđenja. Ukupna gnijezdeća populacija između 2019. i 2021. iznosila je oko 30-35 parova, raspoređenih na 2 do 6 otoka godišnje. Sve kolonije morskih ptica i mjesta njihovih gnijezda su kartirani i uključeni u opsežnu GIS bazu podataka.
  • Procjena reproduktivnog uspjeha kod velikih kolonija morskih ptica – Tijekom 2019. godine sve kolonije morskih ptica su istraživane između ožujka i rujna kako bi se procijenio reproduktivni uspjeh svake od tri vrste, a prikupljeni podaci će kasnije poslužiti kao osnova za mjerenje učinka mjera očuvanja. Reproduktivni uspjeh gregule bio je 35%, kaukala 44-47% dok je za sredozemnog galeba bio svega 2%. Tijekom procesa svi pilići koji su uhvaćeni su prstenovani i vagani.
  • Procjena prijetnje otpada iz mora– u razdoblju od 2019. do 2021. godine, provedena su ukupno četiri praćenja otpada na odabranim plažama i transektima na površini mora. Praćenje otpada na plažama provedeni su na području plaža Sito, Kremena i Saplun, dok su je praćenje otpada na površini mora provedeno prema zadanim transektima od smjera jugoistoka prema jugozapadu, okomito na obalu otoka Lastova. Tijekom praćenja otpada bilježena je vrsta otpada, njegovo podrijetlo i dimenzije, dok se za otpad na plažama dodatno pratila i ukupna težina. (Sažetak izvješća)
  • Procjena utjecaja ribolovnih aktivnosti na morske ptice (Sažetak izvješća)- u razdoblju od 2019. do 2020. godine provedeno je 29 upitnika s ribarima u Komiži (Vis), Veloj Luci (Korčula) i na Lastovu. Navedena područja prepoznata su kao mjesta na kojima obitavaju ribari koji love alatima s najvećim potencijalom slučajnog ulova morskih ptica, odnosno pridnenim parangalom i mrežama stajaćicama te love unutar i uz granice dvaju područja na koja je projekt usmjeren – POP Lastovsko otočje i POP Pučinski otoci (Sažetak izvješća). Tijekom 2021. je ustanovljeno da se na projektnom području lovi i s plutajućim parangalima te su provedena još 3 upitnika s ribarima koji koriste tu vrstu alata. Rezultati pokazuju da slučajan ulov morskih ptica na ribolovni alat nije posve zanemariv, a najčešće se događa nakon bacanja parangala u more, prije nego što mamac potone ili kada se ptice zapetljaju u mreže ili vrše. Morski vranac i galeb klaukavac najčešće su vrste koje se slučajno ulove, ali ulove se i gregula i kaukal  (Sažetak Izvješća).
  • Procjena utjecaja predacije sisavaca na uspješnost gniježđenja kolonija – Uz pomoć fotozamki i voštanih blokova, kao i traženjem izmeta štakora i tragova ugriza, praćeno je stanje, odnosno prisutnost štakora na svim otocima s kolonijama morskih ptica. Štakori su prisutni na svim otocima s gnijezdećim kolonijama cjevonosnica, a u nekoliko kolonija uočena je grabežljivost štakora na jaja i ptiće za obje vrste cjevonosnica. Na otocima gdje gnijezdi sredozemni galeb galebom u nekim su slučajevima zabilježena je prisutnost štakora, ali ne uvijek. Iako su uočene interakcije između štakora i sredozemnog galeba, nije zabilježena predacija štakora niti na jaja niti na ptiće. Umjesto toga, čini se da galebovi klaukavci imaju veći utjecaj na njih.
  • Procjena utjecaja galeba klaukavaca na sredozemnog galeba – tijekom projekta uz pomoć foto-zamki dokumentirano je nekoliko slučajeva predacije glaeba klaukavca na ptiće sredozemnog galeba.
  • Studija izvedivosti za eradikaciju invazivnih sisavaca na kolonijama morskih ptica na otoku Sušcu – BL Malta i dr. Karen Varnham sudjelovali su na terenskom istraživanju na otoku Lastovu kako bi procijenili potencijalnu eradikaciju unešenih štakora na otoku Sušcu i drugim otočićima u lastovskom arhipelagu gdje se gnijezde morske ptice. Štakori znatno ugrožavaju kolonije morskih ptica s obzirom da se hrane njihovim jajima. Izoliranost otoka Sušca vrlo je primamljiva za ovakvu vrstu projekta s obzirom da jednom kada se štakori uklone s ovog otoka mala je vjerojatnost njihove ponovnog naseljavanja, ali logističke probleme predstavljaju strmost samog otoka, gusta vegetacija kao i sama izoliranost. Opći zaključak studije je da je moguće iskorjenjivanje na tlu, pod uvjetom da se riješi nekoliko preostalih neriješenih pitanja. Završno izvješće navodi nekoliko preporuka o tome kako nastaviti s takvim projektom u budućnosti.

AKTIVNOSTI OČUVANJA

  • Smanjenje utjecaja ribolovnih aktivnosti na morske ptice – Pretraživanjem sličnih projekata u drugim zemljama, naišli smo na niz iskustava, aktivnosti i mjera vezanih uz smanjenje slučajnog ulova morskih ptica. Ovisno jesu li vezane za samu aktivnost ribolova ili ribolovni alat, mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica (seabird bycatch mitigation measures) mogu se podijeliti u dvije skupine: a) prilagodba i/ili poboljšanje ribolovne prakse, b) prilagodba i/ili poboljšanje ribolovnog alata. U 2022. godini s ribarima ćemo testirati mjere iz skupine b: signalna (LED) svjetla za mreže stajaćice, dodatno otežanje za pridnene parangale te uređaje za oslobađanje udica plutajućih parangala pod morem (hookpods).
  • Kontrola populacije crnih štakora na odabranim otocima – eradikacija i suzbijanje štakora trenutno su još uvijek u tijeku. Od 2019. godine štakori su uspješno uklonjeni s otoka Smokvica, Srednji Vlašnik and Gornji Vlašnik (važna mjesta za sredozemne galeb), te Gornji i Srednji Lukovac (važna mjesta za kaukala). Nadalje, populacije štakora također se kontroliraju na Velom i Malom Maslovnjaku, Velom i Malom Rutvenjaku i Zaklopatici (sva mjesta važna za obje vrste cjevonosnica). Eradikacija štakora pokušana je i na otoku Pod Kopište, ali bezuspješno.
  • Poboljšanje staništa za gniježđenje sredozemnog galeba – U 2019. godini na otoku Smokvici probušena su jaja galeba klaukavca iz 151 gnijezda. Ipak, reproduktivni uspjeh 23 para sredozemnog galeba na otoku bio je 0%, a uočena je i predacija galeba klaukavca na sredozemnog galeba. Tijekom 2020. godine jaja galebova klaukavca ponovno su probušena na otoku Smokvici (ukupno 225 gnijezda), ali i na susjednim otocima Srednji Vlašnik (155 gnijezda) i Gornji Vlašnik (148 gnijezda). Međutim, niti jedan sredozemni galeb nije gnijezdio na otoku. Stoga je odlučeno da se od 2021. godine odustane od mjere probijanja jaja.
  • Morski transekti za kartiranje rasporstranjenosti morskih ptica na moru – Tijekom 2 godine, svakog mjeseca između ožujka i listopada, provedeno je ukupno 12 morskih transekata u krugu od 9 nautičkih milja oko Parka prirode Lastovsko otočje. Ukupno je završeno 192 morska transekta, svaka uočena ptica je zabilježena, a pripadajuća lokacija označena GPS-om. Dobiveni podaci o rasprostranjenosti na moru koristit će se za dopunu podataka praćenja morskih ptica, koji se koriste za označavanje novih morskih IBA (SPA) u Hrvatskoj.
  • Praćenje morskih ptica – Između 2019. i 2021. ukupno je praćeno 43 odrasle jedinke gregule i 41 kaukal tijekom razdoblja odgajanja ptića, koristeći GPS UHF uređaje. Nadalje, 25 sredozemnih galebova i 20 galebova klaukavaca praćeno je pomoću GPS GSM uređaja. Ti će se podaci, zajedno s onima dobivenim kroz morske transekte, koristiti za određivanje novih morskih IBA-ova (SPA područja) u Hrvatskoj.

PRAĆENJE UTJECAJA PROJEKTNIH AKTIVNOSTI

  • Istraživanje sastava i brojnosti biljnih vrsta – istraživanje je provedeno na deset otoka s ciljem praćenja utjecaja na funkcije ekosustava; provedeno je popisivanje flore i urađene su vegetacijske snimke u svrhu prikupljanja osnovnih podataka prije eradikacije štakora; istraživanje će se ponoviti i nakon eradikacije radi usporedbe stanja; svaki posjećeni otok je različit po pitanju flore i vegetacije, većinom su prekriveni šumom ili makijom dok su najudaljeniji otoci (Vrhovnjaci) prekriveni travnjacima.
  • Praćenje sastava i brojnosti populacije guštera – istraživanje je provedeno na deset otoka s ciljem praćenja utjecaja na funkcije ekosustava; istraživanje je provedeno u svrhu utvrđivanja osnovnih podataka prije eradikacije štakora; praćenje će se ponoviti nakon eradikacije; četiri otoka bez zabilježene prisutnosti štakora su korišteni kao kontrola; korištena je metodologija uzorkovanja duž linijskih transekata prilikom čega istraživači hodaju zamišljenom linijom i broje guštere te mjere njihovu udaljenost od transekta u svrhu utvrđivanja brojnosti populacije.

ODRŽANI SASTANCI I DOGAĐANJA

PUBLIKACIJE

OSTALO

OČEKIVANI REZULTATI

  • Cjelovita procjena morske populacije kaukala, gregule i sredozemnog galeba, te identificirana značajna područja za njihovo hranjenje i odmaranje na moru.
  • Procijenjena prisutnosti i razina prijetnji za populacije morskih ptica (predatorske vrste, kompeticija s drugim vrstama, morski otpad, ometanje od strane posjetitelja, slučajni ulov u ribolovne alate i sl.).
  • Pojedinačno praćenje 40 kaukala, 40 gregula i 15 sredozemnih galebova pomoću opreme za daljinsko praćenje (data loggeri, UHF radio odašiljači i satelitski odašiljači).
  • Proglašavanje morskih POP-ova za morske ptice na temelju podataka prikupljenih i dostavljenih nadležnim institucijama.
  • Dopuna Plana upravljanja za Park prirode Lastovsko otočje/POP-a Lastovsko otočje s konkretnim okvirom za praćenje stanja populacija morskih ptica.
  • Praćenje relevantne ribarske flote koja djeluje na području projekta radi procjene razine slučajnog ulova ptica (najmanje 10% flote).
  • Uvođenje metoda ublažavanja slučajnog ulova morskih ptica tijekom ribolovnih aktivnosti (unutar najmanje 10% relevantne ribarske flote).
  • Izrada i distribucija smjernica dobre prakse vezano za morske ptice, s naglaskom na pravila ponašanja za turiste, brodare i ribare prilikom susreta s morskim pticama.
  • Kontrola populacije galeba klaukavca na dvije lokacije gdje se njihove populacije preklapaju sa populacijama ugroženog sredozemnog galeba.
  • Uklonjene populacije crnog štakora na udaljenim otočićima u Parku prirode Lastovsko otočje/POP Lastovsko otočje na kojima se gnijezde morske ptice.
  • Kontrolirane populacije crnog štakora na otočićima smještenim u blizini naseljenih mjesta u Parku prirode Lastovsko otočje/POP Lastovsko otočje.
  • Održana Konferencija o očuvanju morskih ptica na Sredozemlju, proglašavanju morskih područja ekološke mreže Natura 2000 i prekograničnoj suradnji.
  • Razvijena ponuda promatranja morskih ptica za posjetitelje Parka prirode Lastovsko otočje/POP Lastovsko otočje.
  • Osmišljena i postavljena edukacijsko-interpretacijska staza o morskim pticama u Parka prirode Lastovsko otočje/POP Lastovsko otočje.
  • Osmišljen i proveden edukacijski program o morskim pticama za djecu na području Visa, Lastova i Korčule (Sažetak izvješća).
  • Osmišljen i proveden niz javnih događanja na području Visa i Lastova s ciljem podizanja svijesti javnosti o morskim pticama i prijetnjama za njihov opstanak (izložba o morskim pticama, Noć Albatrosa, akcije čišćenja obale i podmorja).