Warning: "continue" targeting switch is equivalent to "break". Did you mean to use "continue 2"? in /var/www/vhosts/lifeartina.eu/httpdocs/wp-content/plugins/revslider/includes/operations.class.php on line 2854

Warning: "continue" targeting switch is equivalent to "break". Did you mean to use "continue 2"? in /var/www/vhosts/lifeartina.eu/httpdocs/wp-content/plugins/revslider/includes/operations.class.php on line 2858

Warning: "continue" targeting switch is equivalent to "break". Did you mean to use "continue 2"? in /var/www/vhosts/lifeartina.eu/httpdocs/wp-content/plugins/revslider/includes/output.class.php on line 3708
TERENSKI DNEVNIK – Life Artina

TERENSKI DNEVNIK

MARTIN AUSTAD (BL MALTA): Na terenu s LIFE Artinom – 29.4. – 5.5.2019.

Napuštajući mirnu luku Pasadur, brod se lagano valjuška preko valova, a mi se iskrcavamo na otočiće na kojima ćemo provesti slijedećih tjedan dana. Lastovsko otočje, koje je ujedno i područje očuvanja značajno za ptice ekološke mreže (POP) Lastovsko otočje, ima 46 otoka i otočića te smo svjesni da je pred nama gust raspored. Tim se sastoji od LIFE Artina članova projekta iz udruge Biom i BirdLife Malta, a pridružila nam se i Karen Varnham iz RSPB* i za zadatak ima pratiti prisutnost štakora na otocima, uspješnost eradikacije štakora, odnosno kontrole njihove populacije te provjeravati sva gnijezda kaukala i gregule.

Otočići su stvarno idilični, s bujnom vegetacijom među kojima dominiraju maslina, hrast crnika i mala smrdljika, okruženi bijelim stijenama i bistrim morem. Ipak, i ovdje je aktivnost čovjeka utjecala na autohtonu floru i faunu, a najviše unosom crnog štakora (Rattus rattus). Veliki izazov za tim LIFE Artina projekta je svakako velika razina predacije štakora na gnijezda morskih ptica poput kaukala (Calonectris diomedea), gregule (Puffinus yelkouan) i sredozemnog galeba (Larus adudounii).

Prisutnost štakora, primjerice nakupine nagriženih koštica maslina ili borovih češera, ili još gore nakupine ljuski jaja gregule, uočena je na većini otoka koje smo posjetili ovom prilikom, uključujući i one najudaljenije od kopna. Po završetku sezone intenzivne kontrole populacije štakora i nakon koje slijedi odgovarajuća biosigurnost, srećom za te otoke, vjerojatnost da se štakori ponovno na njih nasele je mala. Važan dio biosigurnost je primjerice povećanje svijesti među ribarima i drugim korisnicima brodova da obrate pozornost imaju li štakore te ukoliko ih imaju, da se ne približavaju otocima na kojima nema štakora. Ipak, veličina otoka čini veliku razliku ne samo za broj štakora koji na njima može živjeti, nego i koliki je trud potreban da ih se ponovno ukloni. Unatoč činjenici da je od najbližeg drugog otoka udaljen 10 km, impresivni otok Sušac okružen strmim obalama je prevelik (4 km2) da bi se s njega u potpunosti uklonili štakori. Stoga su u sklopu LIFE Artina projekta aktivnosti na ovome otoku usmjerene na provođenje studije izvedivosti te će se na taj način postaviti temelji za buduću kontrolu populacije na ovom otoku.

S druge strane, udaljenost nekoliko otočića koji se nalaze u blizini otoka Lastovo je dovoljno mala da je štakori lako preplivaju, zbog čega je rizik od ponovnog naseljavanja štakora na njima visok. Na tim otocima će se kroz projekt provoditi kontrola na isti način kao što se provodi i na otocima Cominotto i sv. Pavao na Malti koji provodi LIFE Arċipelagu Garnija. Tamo se populacija štakora na godišnjoj razini prati posebice tijekom sezone gniježđenja i na taj način se osigurava sigurnost gnijezda morskih ptica. Ovakav pristup već se pokazao isplativim na Malti, ali i na Zaklopatici, otoku na kojem se nalazi najveća kolonija gregule u Hrvatskoj. S obzirom da je ta populacija gregule najbolje istražena u Hrvatskoj, tim LIFE Artine je mogao ovdje provesti kontrolu populacije štakora već u veljači, bez istraživanja početnog stanja. Tijekom našeg posjeta, vireći kroz pukotine stijena i škrapa, mogli smo uočiti nekoliko gregula koje su čuvale jaja ili su se brinule o tek izleglim pilićima. Naši hrvatski kolege su bili više nego sretni sa stanjem kolonije u usporedbi na prošle godine kada je uspješnost gniježđenja znala biti blizu 0% zbog predacije štakora.

Dojmljivije od slijetanja gregula na stabla i njihovog snalaženja između guste makije kako bi došli do svojih gnijezda na tlu, za mene je bilo vidjeti koliko je u stvari Zaklopatica blizu malom ribarskom naselju koje je danas poznato kao nautička destinacija. Ovdje Lastovci i turisti mogu slušati glasanje gregula sa svojih balkona! Takva bliska koegzistencija je jedino moguća zahvaljujući dobro osmišljenoj rasvjeti uz promenadu, pri čemu svjetlosno onečišćenje gotovo ni ne dopire do kolonije morskih ptica. Sasvim slučajno, ovo nije samo važno za očuvanje morskih ptica nego i da se Lastovo očuva kao savršeno mjesto za promatranje zvijezda po čemu je između ostaloga Lastovo i poznato. Unatoč tome što BirdLife Malta u projektu LIFE Arina ima ulogu u prijenosu znanja stečenih kroz prijašnje projekte o morskim pticama, Malta sigurno ima još mnogo toga za naučiti iz ovog partnerstva, posebice kada je riječ o rješavanju problema sa svjetlosnim onečišćenjem.

* RSPB – The Royal Society for the Protection of Birds

Kaukal, Autor: Martin Austad
Pojedeno jaje gregule, Autor: Martin Austad
Pilići galeba klaukavca, Autor: Martin Austad
Posjećivanje otoka i otočića, Autor: Martin Austad
Zalazak sunca, Autor: Martin Austad