Autor: M. Austad
Prošle su tri godine otkako je BirdLife Malta posljednji put stigao u posjet timovima timovima udruge Biom i Parka prirode Lastovsko otočje koji zajedno rade na lastovskom arhipelagu. Bilo je nevjerojatno iz prve ruke vidjeti sjajne rezultate koje je LIFE Artina postigla!
Utrostručio se broj gnijezda gregula na nekim od otočića! Zasigurno je to dijelom zbog vrlo sustavnog i detaljnog kartiranja, ali i zahvaljujući uspješno provedenoj kontroli invazivnih vrsta i iskorjenjivanju štakora. Glodavci se hrane jajima cjevonosnica te mogu drastično smanjiti broj gnijezda posebice na malim otočićima.
Ipak, posao nije gotov! Štakori su dobri plivači i mogu se pojaviti na otočićima u bilo kojem trenutku te potencijalno uništiti postignuti uspjeh. Bilo je lijepo vidjeti čuvare parka Lastovsko otočje uključene u nadzor biosigurnosti koji će biti od ključnog značaja za očuvanje sigurnosti kolonija. Neke od lastovskih kolonija kaukala i gregula uistinu su jedinstvene jer se nalaze tako blizu ljudskih naselja.
Na primjer, boravak u naselju Zaklopatica obavezan je za svakog ptičara ili ljubitelja prirode. Ondje možete uživati u noćnom spektaklu stotina kaukala i gregula sa svog balkona, pod savršenim zvjezdanim nebom (i dobrim dupinima koji prolaze u blizini tijekom dana)! Međutim, ova blizina kolonija naseljima također donosi izazove upravljanja. Na primjer, bilo je zabrinjavajuće vidjeti da su neke od zgrada imale ugrađena nezaštićena svjetla. Cjevonosnice su posebno osjetljive na svjetlosno onečišćenje, ali usmjeravanjem svjetla od kolonije i okolnog mora negativni učinak može se ublažiti. Isto tako, zavjese i škure eliminiraju svjetlosno onečišćenje s prozora kuća.
Ovdje pogledajte više preporuka vezanih za svjetlosno onečišćenje.
Kada cjevonosnice prvi put napuste gnijezdo, čine to same bez pomoći roditelja. Stoga će im možda trebati neko vrijeme da uvježbaju svoja krila i pronađu svoj put! U ovom trenutku su ranjive jer ih privlači jako svjetlo te su laki plijen kućinim ljubimcima koje treba držati podalje od otočića i podalje od zaljeva barem tijekom ovog razdoblja! Bilo bi uistinu sjajan sljedeći korak u zaštiti izvanrednog otočića Zaklopatica dopustiti posjete samo uz posebnu dozvolu.
Vrhunac posjeta bio je boravak svega nekoliko dana na otoku Sušcu, najdaljem otoku lastovskog arhipelaga u azurnom Jadranu. Ovdje smo odsjeli u svjetioniku, gdje su noću kroz prozore odjekivali zvuci cjevonosnica, a danju se uz pauzu za kavu moglo uživati u spektaklima migratornih močvarnih eja, ždralova i pupavaca te ili lokalnih sivih sokola! Sušac je dovoljno udaljen od svih drugih otoka da do njega ne može doći niti jedan glodavac bez pomoći, što ga čini uzbudljivom perspektivom za njihovo iskorjenjivanje. Potpuno iskorjenjivanje glodavaca doista bi jamčilo da cjevnosnice na otoku mogu ostvariti svoj puni potencijal. Takav poduhvat ipak neće biti bez izazova posebice zbog neravnog i strmog terena prekrivenog gustom vegetacijom. Divlje ovce na otoku također ne pomažu tomu, uz šokantne razine erozije na nekim padinama degradacija tla naizgled je uzrokovane prekomjernom ispašom. Obnova otoka Sušca je ipak uzbudljiv budući projekt!
Konačno, cjevonisnice su nam priredile iznenađenje! Tijekom noćnog obilaska potencijalnih kolonija brodom čuli smo gregule kako se glasaju s jednog od većih otoka u arhipelagu. Ovdje nije prethodno dokumentirano da se gnijezde, što je vjerojatno izostavljeno zbog veličine otoka. Vratili smo se tijekom dana i u pukotinama stijena pronašli ni manje ni više nego devet gregula u inkubaciji, nekoliko dubokih zajedničkih rupa gdje se sigurno nalazi još nekoliko, a mi smo imali vremena pokriti samo djelić otoka! Sve veći broj dokumentiranih kolonija na arhipelagu svjedoči naporima zaštite i očuvanja.
Pretraživanje otoka za gnijezdima cjevonosnica (Autor: M. Austad) 
Volonteri bilježe lokacije gnijezda (Autor: M. Austad)
Želimo da Lastovo ostane podsjetnik ostatku Mediterana kako se prirodna ljepota i bioraznolikost mogu održavati, dok u njima istovremeno mogu uživati i mještani i turisti.
