JAVNA USTANOVA PARK PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE

Parkom prirode Lastovsko otočje upravlja Javna ustanova Park prirode „Lastovsko otočje“ koju je Vlada Republike Hrvatske 2006. godine osnovala Uredbom o osnivanju Javne ustanove Park prirode „Lastovsko otočje“. Radom ustanove rukovodi ravnatelj, dok sve važne dokumente i odluke donosi Upravno vijeće na sjednicama Upravnog vijeća, koje broji pet članova a imenuje ih ministar zaštite okoliša i energetike.

Uloga Javne ustanove je zaštita, održavanje i promicanje Parka prirode u cilju zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja,  zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring) u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i ostalim pozitivnim propisima.

PARK PRIRODE LASTOVSKO OTOČJE

˝Lastovsko otočje˝ je zbog svoje mistične ljepote,  naglašene krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja obogaćenih lokvama, visokih obalnih strmaca, kopnenih i podvodnih špilja, te brojnih rijetkih morskih i kopnenih vrsta i staništa Hrvatski sabor 29. rujna 2006. godine proglasio parkom prirode, što ga čini jedanaestim i najmlađim parkom prirode u Hrvatskoj.

Park prirode „Lastovsko otočje“ obuhvaća 46 otoka, otočića, hridi i grebena (najveći od njih su Lastovo i Sušac) ukupne površine 53 km² i 143 km² morske površine. Omeđen je kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge.

Posebitost čini i bogata kulturno povijesna baština – brojne kamene crkvice, životopisni fumari, te tradicionalni lastovski Poklad, no ne smijemo zaboraviti ni lokalno stanovništvo, koje je dokaz da je suživot prirode i čovjeka moguć uz razvijenu ekološku svijest.

Lastovsko otočje jedno je od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih područja na Sredozemlju. Područje je, zahvaljujući svom izoliranom geografskom položaju, bogato endemima, a bogatstvo podmorja može zahvaliti obilju i raznovrsnosti zooplanktona.

Područje Parka, WWF (Svjetski fond za zaštitu prirode) je proglasio jednom od deset posljednjih riznica bioraznolikosti Sredozemnog mora, a toj tituli uvelike pridonosi i raznovrsnost morskih staništa. Zahvaljujući obilju i raznovrsnosti  zooplanktona, podmorje Parka bogato je koraljima, spužvama, mekušcima, mahovnjacima, bodljikašima, rakovima te mnogim drugim vrstama. Posebno se ističe koraligenska zajednica gdje se ljepotom izdvajaju rožnati crveni i bijeli koralj, te zajednica livada posidonije koja je sredozemni endem; one pružaju sklonište mnogim organizmima, značajno su mjesto mrjestilišta riba, pomažu u stabilizaciji morskog dna te su jedan od najvećih proizvođača kisika na području Sredozemnog mora. Kamenito dno obilno je pokriveno fotofilnim algama, dok su plitka uzobalna dna prekrivena ugroženim i zaštićenim livadama morske cvjetnice posidonije (Posidonia oceanica). U podmorju se često mogu vidjeti mnoge zaštićene vrste školjkaša i puževa kao što su puž bačvaš, tritonova truba, prugasta mitra te periska. U otvorenim vodama ovog područja često se može vidjeti nekoliko vrsta dupina – kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops truncatus) i glavati dupin (Grampus griseus) te kornjače – glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas).

Zahvaljujući svom položaju, Lastovsko otočje se odlikuje blagom mediteranskom klimom, klimom maslina. Jedan je od najsunčanijih otoka na Jadranu što dokazuje prosjek od 2700 sunčanih sati godišnje. Najučestalija vrsta oborine je kiša, javlja se manja količina krupe, dok je snijeg prava rijetkost. Važan čimbenik za vegetaciju je vlaga, koja u sušnom razdoblju nadoknađuje kišu. Oko 70% površine otočja prekriveno je šumom, što čini Lastovo pored Mljeta najšumovitijim hrvatskim otokom. Gustim šumama dominira alepski bor i hrast crnika, vrste izuzetno otporne na utjecaje mora. Na području parka nalazi se više od 700 biljnih vrsta od kojih je čak 15 endema, a neki od njih su dubrovačka zečina, trsovez, dalmatinski kozlinac, jadranska perunika… Zanimljiva je činjenica da na Lastovu nema zmija otrovnica, na području Parka obitava samo jedna vrsta zmija smičalina.

Krška građa Lastova pogodovala je i postanku špilja. Najpoznatija je Rača špilja u jugoistočnom dijelu otoka – zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i arheološko nalazište od 1965. godine, te Medjedina  – nekadašnje obitavalište sredozemne medvjedice, a danas poznatoj po većim populacijama šišmiša.

Područje parka značajno je odmorište mnogim pticama selicama, uz to i gnjezdilište rijetke gregule (Puffinus yelkouan) i velikog zovoja (Calonectris diomedea). Na otočnim skupinama Lastovnjaci i Vrhovnjaci gnijezdi se oko 70% hrvatske populacije sredozemnog galeba (Larus audouinii) koji je ugrožen na globalnoj razini. Na liticama Struge (Velike stijene) gnijezdi se i rijedak eleonorin sokol (Falco eleonorae).

Noćno nebo Lastova drugo je najtamnije nebo u Europi, gdje se Mliječna staza i mnoge galaksije mogu vidjeti prostim okom.

Website: http://pp-lastovo.hr/

Kontakt: info@pp-lastovo.hr