“Uspjeh nije slučajnost. Uspjeh je naporan rad, ustrajanost, učenje i izučavanje, žrtvovanje i najviše od svega ljubav prema onome što radite.”
Nepoznati autor

Ovdje možete vidjeti naše aktivnosti, kako napreduje naš rad, što smo postigli do sada i što nas još čeka!

*Napomena: Sve dokumente možete preuzeti i na stranici Preuzimanja!

PRIPREMNE AKTIVNOSTI

A.1. Istraživanja na terenu za prikupljanje početnih podataka o kolonijama morskih ptica, procjena njihove veličine i mjerenje uspješnosti gniježđenja na području projekta

  • Sustavno kartiranje kolonija putem istraživanja s broda i s kopna
    • Otoci unutar projektnog područja istraživani su danju i noću kako bi se identificirale sve postojeće kolonije cjevonosnica. Osim toga, snimači zvuka postavljeni su na udaljenim mjestima i mjestima koja je teško pratiti pješice (npr. litice). Zabilježena su gnijezdilišta gregula na 6 otoka (uključujući 1 otok na kojem do sada nisu zabilježene), s više od 300 gnijezdećih parova zabilježenih tijekom 2020. Gnijezdilišta kaukala zabilježena su na 13 otoka (uključujući 2 otoka na kojima do sada nisu zabilježeni) s preko 250 parova tijekom 2020. Uz pomoć snimljenog glasanja otkrivena je prisutnost obe vrste cjevonosnica (kaukala i gregula) na palagruškom arhipelagu, što je ujedno i prvi nalaz gregule na tom otočju. Praćenje sredozemnog galeba provodi se svake godine iznova jer ova vrsta mijenja mjesto gniježđenja između sezona gniježđenja. Ukupna gnijezdeća populacija između 2019. i 2021. iznosila je oko 30-35 parova, raspoređenih na 2 do 6 otoka godišnje. Sve kolonije morskih ptica i mjesta njihovih gnijezda su kartirani i uključeni u opsežnu GIS bazu podataka.
  • Sustavna procjena veličina kolonija
    • Zabilježena su gnijezdilišta gregula na 6 otoka (uključujući 1 otok na kojem do sada nisu zabilježene), s više od 300 gnijezdećih parova zabilježenih tijekom 2020. Gnijezdilišta kaukala zabilježena su na 13 otoka (uključujući 2 otoka na kojima do sada nisu zabilježeni) s preko 250 parova tijekom 2020. Uz pomoć snimljenog glasanja otkrivena je prisutnost obe vrste cjevonosnica (kaukala i gregula) na palagruškom arhipelagu, što je ujedno i prvi nalaz gregule na tom otočju. Praćenje sredozemnog galeba provodi se svake godine iznova jer ova vrsta mijenja mjesto gniježđenja između sezona gniježđenja. Ukupna gnijezdeća populacija između 2019. i 2021. iznosila je oko 30-35 parova, raspoređenih na 2 do 6 otoka godišnje. Sve kolonije morskih ptica i mjesta njihovih gnijezda su kartirani i uključeni u opsežnu GIS bazu podataka.
  • Procjena uspjeha gniježđenja na glavnim kolonijama morskih ptica
    • Tijekom 2019. godine sve kolonije morskih ptica su istraživane između ožujka i rujna kako bi se procijenio reproduktivni uspjeh svake od tri vrste, a prikupljeni podaci će kasnije poslužiti kao osnova za mjerenje učinka mjera očuvanja. Reproduktivni uspjeh gregule bio je 35%, kaukala 44-47% dok je za sredozemnog galeba bio svega 2%. Tijekom procesa svi pilići koji su uhvaćeni su prstenovani i vagani.

A.2. Istraživanja da se procijene i kvantificiraju relevantne prijetnje za morske ptice na moru

Ribarstvo utječe na morske ptice neizravno kroz kompeticiju za plijenom/ulovom, a izravno putem slučajnih stradavanja na ribolovnim alatima. Stradavanje prilikom ribolova parangalima je najkritičnija globalna prijetnja za brojne vrste morskih ptica, posebice kod dugovječnih pučinskih vrsta poput cjevonosnica. Zbog izostanaka publiciranih informacija trenutno nije poznat opseg stradavanja morskih ptica na području hrvatskog dijela Jadrana. Za potrebe ovog istraživanja, analizirana je ribolovna flota i alati s potencijalnim utjecajem na morske ptice, na područjima ekološke mreže POP Lastovsko otočje i POP Pučinski otoci te okolnim ribolovnim područjima. Parangali i mreže stajaćice prepoznati su kao alati s najvećim potencijalom slučajnog ulova morskih ptica. (Stručna podloga na hrvatskom)

  • Procjena interakcija između ribarstva i morskih ptica
    • Procjena utjecaja ribolovnih aktivnosti na morske ptice – u razdoblju od 2019. do 2020. godine provedeno je 29 upitnika s ribarima u Komiži (Vis), Veloj Luci (Korčula) i na Lastovu. Navedena područja prepoznata su kao mjesta na kojima obitavaju ribari koji love alatima s najvećim potencijalom slučajnog ulova morskih ptica, odnosno stajaćim (pridnenim) parangalima i mrežama stajaćicama te love unutar i uz granice dvaju područja na koja je projekt usmjeren – POP Lastovsko otočje i POP Pučinski otoci. Tijekom 2021. je ustanovljeno da se na projektnom području lovi i s plutajućim parangalima te su provedena još 3 upitnika s ribarima koji koriste tu vrstu alata. Rezultati pokazuju da slučajan ulov morskih ptica na ribolovni alat nije posve zanemariv, a najčešće se događa nakon bacanja parangala u more, prije nego što mamac potone ili kada se ptice zapetljaju u mreže ili vrše. Morski vranac i galeb klaukavac najčešće su vrste koje se slučajno ulove, ali ulove se i gregula i kaukal. (Izvješće na hrvatskom)
    • U Hrvatskoj postoji zakonska obveza prijave slučajnog ulova i iako je iz provedenih upitnika i razgovora s ribarima vidljivo da se događao, do sada nije zabilježen niti u ribolovnim očevidnicima/izvješćima, niti tijekom praćenja na moru od strane znanstvenih promatrača. Tek nakon višegodišnjih, kvalitetnih podataka prikupljenih od strane ribara i službenih promatrača, mogu se donositi zaključci o razmjeru slučajnog ulova osjetljivih vrsta u Hrvatskoj. Pretraživanjem sličnih projekata u drugim zemljama, naišli smo na niz iskustava, aktivnosti i mjera vezanih uz smanjenje slučajnog ulova morskih ptica. Ovisno jesu li vezane za samu aktivnost ribolova ili ribolovni alat, mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica (eng. seabird bycatch mitigation measures) mogu se podijeliti u dvije skupine: a) prilagodba i/ili poboljšanje ribolovne prakse, b) prilagodba i/ili poboljšanje ribolovnog alata (Izvješće na hrvatskom)
  • Procjena prijetnje morskog otpada i identifikacija potencijalnih mjera za ublažavanje
    • U razdoblju od 2019. do 2021. godine, provedena su ukupno četiri praćenja otpada na odabranim plažama i transektima na površini mora. Praćenje otpada na plažama provedeni su na području plaža Sito, Kremena i Saplun, dok su je praćenje otpada na površini mora provedeno prema zadanim transektima od smjera jugoistoka prema jugozapadu, okomito na obalu otoka Lastova. Tijekom praćenja otpada bilježena je vrsta otpada, njegovo podrijetlo i dimenzije, dok se za otpad na plažama dodatno pratila i ukupna težina. (Izvješće na hrvatskom)
    • Praćenje prisutnosti morskog otpada, neophodan je dio procjene opsega i utjecaja otpada na morski ekosustav. S ciljem nastavka provođenja monitoringa morskog otpada nakon završetka LIFE Artina projekta, izrađen je Plan praćenja morskog otpada za POP Lastovsko otočje. Kroz detaljno istraživanje i analizu, plan obuhvaća korake potrebne za buduću organizaciju monitoringa morskog otpada na području Parka prirode Lastovsko otočjete predstavlja konkretne korake za njegovo smanjenje i mogućih dodatnih monitoringa koji se tijekom projekta LIFE Artina nisu provodili, a čiji podatci bi mogli biti korisni u svrhu dobivanja veće količine podataka o ovoj problematici. (Plan na hrvatskom, Tehničko izvješće s preporukama mjera ublažavanja)

A.3. Istraživanja na terenu da se procijene i kvantificiraju sve relevantne prijetnje na gnijezdećim kolonijama

  • Procjena utjecaja predacije na uspješnost gniježđenja unutar kolonija
    • Na početku projekta zaposlenici udruge BIOM i JUPP Lastovo posjetili su Maltu gdje su učili o praćenju i kontroli/eradikaciji štakora.
    • Uz pomoć fotozamki i voštanih blokova, kao i traženjem izmeta štakora i tragova ugriza, praćeno je stanje, odnosno prisutnost štakora na svim otocima s kolonijama morskih ptica. Štakori su prisutni na svim otocima s gnijezdećim kolonijama cjevonosnica, a u nekoliko kolonija uočena je grabežljivost štakora na jaja i ptiće za obje vrste cjevonosnica. Na otocima gdje gnijezdi sredozemni galeb galebom u nekim su slučajevima zabilježena je prisutnost štakora, ali ne uvijek. Iako su uočene interakcije između štakora i sredozemnog galeba, nije zabilježena predacija štakora niti na jaja niti na ptiće. Umjesto toga, čini se da galebovi klaukavci imaju veći utjecaj na njih.
  • Procjena utjecaja galeba klaukavca na gregulu u POP Lastovsko otočje
    • Tijekom projekta uz pomoć foto-zamki dokumentirano je nekoliko slučajeva predacije glaeba klaukavca na ptiće sredozemnog galeba.
  • Procjena utjecaja rekreacijskih aktivnosti na kolonije morskih ptica

A.4. Izrada sveobuhvatne GIS baze podataka za kolonije morskih ptica

A.5. Provedba studije izvedivosti za eradikaciju invazivnih sisavaca na kolonijama morskih ptica na otoku Sušac unutar POP “Lastovsko otočje”

Izvješće s preporukama tehnika za istrebljenja/kontrolu štakora na otoku Sušac

Izvješće “Izvješće s preporukama tehnika za istrebljenja/kontrole štakora na otoku Sušac” predstavlja korake prikupljanja podataka potrebne za razvoj informiranog izvodljivosti za potpuno istrebljenje štakora na otoku Sušac. Također ima cilj identificirati izvedive metode za kontrolu štakora oko kolonija cjevonosnica na otocima u arhipelagu Lastovo s posebnim prijedlozima po otoku ili skupini otoka. Prijedlozi se temelje na posjetama lokacijama koje su autori proveli zajedno s osobljem udruge BIOM tijekom svibnja 2019. (Sažetak izvješća na engleskom jeziku)

Studija izvodljivosti za uklanjanje crnih štakora (Rattus rattus) s otoka Sušac, Hrvatska

Provedena je studija izvodljivosti istrebljenja crnih štakora Rattus rattus (korištenjem rodenticida postavljenog u zatvorene postaje za mamce) s otoka Sušca. (Izvješće na engleskom)

Istrebljenje štakora s otoka Sušca kroz projekt koji se provodi na kopnu je izvediv, ali nosi niz logističkih teškoća. To uključuje potrebu za obavljanjem opsežnih penjanja kako bi se dosegla sva zelenila litica otoka, napor potreban za uređenje otprilike 74 km staza kako bi se postavila mreža postaja za mamce s rodenticidom i logističke poteškoće oko podrške timu od cca. 20 ljudi tijekom otprilike sedam mjeseci na otoku koji trenutno nema prikladan smještaj ili svježu vodu. Sve su ove poteškoće detaljno opisane u izvješću.

Kako bi nadopunilo iznad spomenutu izvodljivost pristupa s kopna, napisano je kratko izvješće nakon terenskog posjeta kako bi se procijenila mogućnost dosezanja različitih litica (Izvješće na engleskom jeziku).

U zasebnom istraživanju također se istražila izvodljivost zračnog pristupa (rodenticid mamci ispušteni iz helikoptera) (Izvješće na engleskom)

U zaključku, ukoliko bi se pristupi s kopna te zračni pristupi financirali unutar LIFE sredstava, to bi osiguralo kapacitet za projekt, ali zračni pristup je manje skup i kompleksan. Istrebljenje štakora s otoka Sušac značajno bi koristilo otočkom ekosustavu, posebno njegovim populacijama cjevonosnica. Zbog velike udaljenosti otoka od drugih otoka vrlo je vjerojatno da će otok moći održavati održivu slobodu od štakora.

MJERE OČUVANJA

C.1. Smanjiti utjecaj ribolovnih aktivnosti na morske ptice kroz identifikaciju i promociju primjera dobre prakse

Smanjenje utjecaja ribolovnih aktivnosti na morske ptice – Utvrđena je sporadičnost slučajnog ulova morskih ptica i vrlo malo terenskih spoznaja o tehničkim specifikacijama i učinkovitosti alternativnih ribolovnih alata. Iz tog razloga je u okviru  projekta odlučeno da se zamjena alata testira kod manjeg broja ribara, kako bi se ocijenila mogućnost  primjene ovih rješenja u Hrvatskoj, uzimajući u obzir specifičnosti brodova, alata i načina ribolova. Tijekom 2022. godine s ribarima je provedeno testiranje prilagođenih ribolovnih alata i to: signalnih (LED) svjetala za mreže stajaćice, dodatnog otežanja (utega) za stajaće parangale te uređaja za oslobađanje udica plutajućih parangala pod morem (hookpods). Mjera koja je najbolje ocijenjena i prihvaćena od strane ribara je korištenje utega na stajaćim parangalima jer je utege najbrže, najjednostavnije i najlakše koristiti. Prilikom testiranja alata nije došlo do slučajnog ulova morskih ptica. (Izvješće na hrvatskom, izvješće na engleskom)

Kako bi mjere bile učinkovite, odnosno kako bi se osiguralo da ih ribari provode, one trebaju biti jednostavne, primjerene pojedinoj vrsti ribolova, isplative, praktične, sigurne, te popraćene ekonomskim ili socijalnim poticajima. Osim toga, važno je povećati svijest ribara, ali i ostalih ključnih dionika, o slučajnom ulovu morskih ptica te njihovoj ulozi u tome. Iz ovih aktivnosti proizašle su preporuke za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica (Preporuke na hrvatskom, preporuke na engleskom)kao i stajalište projekta o mjerama za smanjenje utjecaja ribolovnih aktivnosti na osjetljive vrste morskih ptica u Hrvatskoj (Stajalište projekta na hrvatskom, stajalište projekta na engleskom).

C.2. Provesti učinkovito upravljanje predatorima i/ili biosigurnost na svim ciljnim lokacijama s kolonijama morskih ptica gdje je upravljanje potrebno i izvedivo

Eradikacija i suzbijanje štakora trenutno su još uvijek u tijeku. Od 2019. godine štakori su uspješno uklonjeni s otoka Smokvica, Srednji Vlašnik and Gornji Vlašnik (važna mjesta za sredozemne galeb), te Gornji i Srednji Lukovac (važna mjesta za kaukala). Nadalje, populacije štakora također se kontroliraju na Velom i Malom Maslovnjaku, Velom i Malom Rutvenjaku i Zaklopatici (sva mjesta važna za obje vrste cjevonosnica). Eradikacija štakora pokušana je i na otoku Pod Kopište, ali bezuspješno. (Protokol za eradikaciju štakora na engleskom)

C.3. Unaprjeđenje staništa za gniježđenje sredozemnog galeba

U 2019. godini na otoku Smokvici probušena su jaja galeba klaukavca iz 151 gnijezda. Ipak, reproduktivni uspjeh 23 para sredozemnog galeba na otoku bio je 0%, a uočena je i predacija galeba klaukavca na sredozemnog galeba. Tijekom 2020. godine jaja galebova klaukavca ponovno su probušena na otoku Smokvici (ukupno 225 gnijezda), ali i na susjednim otocima Srednji Vlašnik (155 gnijezda) i Gornji Vlašnik (148 gnijezda). Međutim, niti jedan sredozemni galeb nije gnijezdio na otoku. Stoga je odlučeno da se od 2021. godine odustane od mjere probijanja jaja. (Izvješće na engleskom)

C.4. Rasprostranjenost morskih ptica na moru i prostorno-vremensko preklapanje s ribarstvom

Tijekom 2 godine, svakog mjeseca između ožujka i listopada, provedeno je ukupno 12 morskih transekata u krugu od 9 nautičkih milja oko Parka prirode Lastovsko otočje. Ukupno je završeno 192 morska transekta, svaka uočena ptica je zabilježena, a pripadajuća lokacija označena GPS-om. Dobiveni podaci o rasprostranjenosti na moru koristit će se za dopunu podataka praćenja morskih ptica, koji se koriste za označavanje novih morskih IBA (SPA) u Hrvatskoj.

Tijekom posjeta Malti 2019. godine, postavljeni su GPS uređaji na gregule iz najveće kolonije na Mlati u svrhu njihovog testiranja. Testiranje je pokazalo kako ovi uređaji nisu dobri za označavanje tijekom inkubacije s obzirom da se baterija brzo isprazni bez učestalog punjenja preko ugrađenog solarnog panela. Ipak, podaci su uspješno prikupljeni tijekom izlijeganja mladih kada odrasle ptice tijekom dana odlaze na more. Tri označene gregule na Malti putovale su sve do Gabes zaljeva u Tunisa i na jug Italije.

Između 2019. i 2021. ukupno je praćeno 43 odrasle jedinke gregule i 41 kaukal tijekom razdoblja odgajanja ptića, koristeći GPS UHF uređaje. Nadalje, 25 sredozemnih galebova i 20 galebova klaukavaca praćeno je pomoću GPS GSM uređaja. Ti će se podaci, zajedno s onima dobivenim kroz morske transekte, koristiti za određivanje novih morskih IBA-ova (SPA područja) u Hrvatskoj. (Karte rasprostranjenosti vrsta morskih ptica)

Provedena je dodatna analiza u svrhu utvrđivanja prostorne distribucije morskih ptica na područjima s povećanim rizikom od slučajnog ulova na hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Nije namijenjena kao konačna ili sveobuhvatna procjena rizika od slučajnog ulova morskih ptica, već kao istraživačka analiza koja će informirati donositelje odluka o mogućim prioritetima u smanjenju slučajnog ulova te kao predložak za daljnje analize od strane stručnjaka za očuvanje. (Izvješće na engleskom jeziku)

C.5. Proglašenje novih morskih POP-ova u Hrvatskoj

U svrhu proglašenja morskog područja od posebne zaštite za ptice (IBA) u Hrvatskoj, provedena su sustavna istraživanja kroz aktivnosti A1, C1 i C4 kako bi se prikupili podaci o rasprostranjenosti morskih ptica na moru i duž obale, kao i o rasprostranjenosti njihovih kolonija. Ovi podaci su statistički analizirani kako bi se definirala morska IBA područja, a koja su potom unesena u BirdLife svjetsku bazu podataka o pticama (WBDB – BirdLife World Bird Database). (IBA lista)

C.6. Ublažavanje utjecaja korisnika prostora na područjima kolonija morskih ptica kroz utjecaj na njihovo ponašanje

  • Razvoj i distribucija pravila ponašanja prijateljskih prema morskim pticama za turiste
  • Razvoj i primjena dobrovoljnih pravila ponašanja prijateljskih prema morskim pticama za operatore brodova
  • Razvoj i distribucija pravila ponašanja prijateljskih prema morskim pticama za ribare

PRAĆENJE I PROCJENA UČINKA AKTIVNOSTI PROJEKTA

D.1. Praćenje utjecaja konzervacijskih aktivnosti na prijetnje koje izravno utječu na populacije ciljnih vrsta morskih ptica

D.2. Istraživanja stavova javnosti na početku i kraju projekta kako bi se izmjerio učinak

U svrhu utvrđivanja promijene percepcije i stavova lokalnog stanovništva procijeniti, provedena je anketa kako bi se dobio uvid u poznavanje utjecaja i opasnosti koje prijete morskim pticama, ispitati dojmove vezane uz provedbu projektnih aktivnosti, utvrditi ima li razlike u stavovima među ispitanicima koju su sudjelovali u projektnim aktivnostima i onih koji nisu, utvrditi razloge nesudjelovanja, te istražiti spremnost na podršku budućim projektima zaštite okoliša. Istraživanje je obuhvatilo 103 ispitanika. (Završno izvješće na hrvatskom)

D.3. Praćenje utjecaja na funkcije ekosustava

Istraživanje sastava i brojnosti biljnih vrsta je provedeno na deset otoka s ciljem praćenja utjecaja na funkcije ekosustava; provedeno je popisivanje flore i urađene su vegetacijske snimke u svrhu prikupljanja osnovnih podataka prije eradikacije štakora; istraživanje će se ponoviti i nakon eradikacije radi usporedbe stanja; svaki posjećeni otok je različit po pitanju flore i vegetacije, većinom su prekriveni šumom ili makijom dok su najudaljeniji otoci (Vrhovnjaci) prekriveni travnjacima. (Sažetak izvješća početnog stanja, Završno izvješće na hrvatskom)

Praćenje sastava i brojnosti populacije guštera je provedeno na deset otoka s ciljem praćenja utjecaja na funkcije ekosustava; istraživanje je provedeno u svrhu utvrđivanja osnovnih podataka prije eradikacije štakora; praćenje će se ponoviti nakon eradikacije; četiri otoka bez zabilježene prisutnosti štakora su korišteni kao kontrola; korištena je metodologija uzorkovanja duž linijskih transekata prilikom čega istraživači hodaju zamišljenom linijom i broje guštere te mjere njihovu udaljenost od transekta u svrhu utvrđivanja brojnosti populacije. (Sažetak izvješća početnog stanja, Završno izvješće na hrvatskom)

D.4. Praćenje socio-ekonomskog utjecaja aktivnosti projekt

U sklopu projekta izrađena he procjena socio-ekonomskog utjecaja provedbe LIFE Artina projekta (Izvješće na hrvatskom, Izvješće na engleskom).

PODIZANJE SVIJESTI I DISEMINACIJA REZULTATA

E.1. Zagovaranje proglašenja morskih POP-ova u Hrvatskoj

E.2. Izrada i provedba komunikacijskog plana projekta

E.3. LIFE Artina komunikacija i događanja vezanja za jačanje svijesti

E.4. Umrežavanje s drugim LIFE projektima

  • Održan je sastanak Marine Task Force BirdLife International. (Program)

E.5. Diseminacija rezultata projekta

  • Izrada i distribucija relevantnih izvješća i radova
  • Replikacija rezultata i saznanja projekta
    • U svrhu replikacije rezultata izrađena je Strategija za prijenos i replikaciju. (Strategija)
  • Organizacija završne konferencije projekta
    • U Segetu Donjem od 9. do 11. svibnja 2023. održana je završna konferencija petogodišnjeg projekta LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu. Konferencija je okupila sudionike iz područja očuvanja prirode, ribarstva, organizacije civilnog društva, državnih institucija te regionalnih i međunarodnih stručnjaka koji su dijelili najbolje međunarodne prakse i naučene lekcije iz projekta te razgovarali o budućim naporima za očuvanje populacija jadranskih i mediteranskih morskih ptica. (Program završne konferencije na engleskom, Knjiga sažetaka na engleskom)

UPRAVLJANJE PROJEKTOM

F.1. Upravljanje projektom

F.2. Praćenje i mjerenje pokazatelja projekta

F.3. Izrada After-LIFE plana